Sa dolaskom toplijih dana i ubrzanim rastom vegetacije, mnogi vlasnici dvorišta gotovo svakog vikenda posežu za kosačicom. Nakon košenja travnjaka ostaje ista dilema – šta uraditi sa velikom količinom pokošene trave?
Iako većina ovu zelenu masu smatra otpadom i odlaže je u kante ili džakove, iskusni baštovani godinama je koriste kao dragocen resurs za negu biljaka.
Pokošena trava može pomoći u očuvanju vlage u zemljištu, sprečavanju razvoja korova i obogaćivanju zemlje hranljivim materijama, bez dodatnih troškova.
Pokošena trava kao prirodni malč
Jedan od najčešćih načina njene upotrebe jeste malčiranje. Dovoljno je rasporediti sloj pokošene trave oko sadnica, ukrasnog bilja, ruža, voćaka ili četinara.
Takav prirodni pokrivač zadržava vlagu u zemljištu tokom toplih letnjih dana, smanjuje isušivanje i otežava rast korova.
Posebno je koristan za mlade biljke kojima je potrebna dodatna zaštita. Čak i kada se korov pojavi, njegovo uklanjanje je znatno lakše jer zemlja ostaje rastresita i vlažna.
Osim toga, trava se vremenom razgrađuje i postepeno obogaćuje zemljište hranljivim sastojcima, zbog čega je mnogi nazivaju „zelenim malčem“.
Kako se pravi prirodno đubrivo od pokošene trave
Pokošena trava može imati važnu ulogu i na delovima dvorišta koji tek treba da budu uređeni ili pripremljeni za sadnju. Odlaganjem trave na takvim površinama stvara se organska materija koja poboljšava strukturu zemljišta i olakšava buduće radove u bašti.
Sve veću popularnost među ljubiteljima organske proizvodnje dobija i fermentisano đubrivo od pokošene trave.
Za njegovu pripremu potrebni su pokošena trava, malo sena, voda i manja količina drvnog pepela. Nakon što se biljni materijal usitni i potopi u vodi, proces fermentacije traje od tri do 14 dana, u zavisnosti od temperature.
Kada tečnost prestane da se peni, đubrivo je spremno za upotrebu. Nakon ceđenja i razblaživanja vodom, koristi se za zalivanje biljaka u odnosu 1:10, dok se za prskanje listova preporučuje odnos 1:20.
Zašto baštovani vole ovo prirodno đubrivo
Baštovani ističu da ovakvo prirodno đubrivo sadrži brojne mikro i makroelemente, podstiče razvoj korisnih mikroorganizama u zemljištu i privlači gliste koje dodatno poboljšavaju njegov kvalitet.
Pored toga, specifičan miris može pomoći u odbijanju pojedinih štetočina, dok biljke nakon redovne primene često pokazuju snažniji rast i bolju otpornost.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da fermentisano đubrivo od pokošene trave nije pogodno za biljke koje zahtevaju izrazito kiselo zemljište, jer može povećati alkalnost podloge.
Ono što mnogi vide kao običan otpad nakon košenja travnjaka, zapravo može postati dragocen saveznik u bašti.
Od prirodnog malča do hranljivog đubriva, pokošena trava pruža niz koristi koje mogu unaprediti rast biljaka i smanjiti potrebu za dodatnim ulaganjima, zbog čega je iskusni baštovani smatraju jednim od najvrednijih resursa u svakom dvorištu.
Tri K
