Zajednički američko-izraelski napad na Iran krajem februara izazvao je lančanu reakciju na tržištu energenata, koja se direktno odrazila na maloprodajne cene goriva širom Evropske unije. Prema podacima koje prenosi Euronews, cene benzina porasle su za oko 15 odsto, dok je dizel zabeležio znatno veći skok – čak 30 procenata.
Prema poslednjem nedeljnom biltenu Evropske komisije o cenama nafte, objavljenom 2. aprila sa podacima zaključno sa 30. martom, prosečna cena litre benzina Eurosuper 95 u EU iznosila je 1,871 evro. Istovremeno, prosečna cena dizela dostigla je 2,076 evra po litru. Ipak, razlike među državama članicama ostaju izražene.
Najviša cena dizela zabeležena je u Holandiji, gde litar košta 2,46 evra, dok slede Danska (2,36 €), Nemačka (2,29 €), Finska (2,27 €) i Belgija (2,23 €). Iznad evropskog proseka su i Austrija, Francuska, Irska, Švedska, Litvanija i Grčka. Nasuprot tome, najnižu cenu ima Malta – svega 1,21 evro po litru. Među povoljnijim tržištima izdvajaju se i Mađarska, Slovenija i Bugarska sa cenom od 1,62 evra, dok u Hrvatskoj litar dizela košta 1,88 evra.
Sličan raspored važi i za cene benzina. Holandija prednjači sa 2,33 evra po litru, dok je Malta ponovo najjeftinija sa 1,34 evra. Visoke cene beleže i Danska, Nemačka, Finska, Grčka i Francuska, dok su među najnižima Bugarska, Slovenija, Mađarska, Španija, Slovačka i Kipar.
Kada je reč o auto-gasu, prosečna cena u EU iznosi 0,841 evro po litru. Najjeftiniji je u Italiji (0,66 €), dok je najskuplji u Hrvatskoj, gde dostiže 1,26 evra po litru.
Značajan deo maloprodajne cene goriva čine porezi. Prema podacima od 16. marta, oni u proseku čine 52,1 odsto cene benzina i 44,6 odsto cene dizela. Najveći udeo poreza na benzin beleži Slovenija (54,8 %), a najmanji Bugarska (43,9 %). Kod dizela, Malta ima najveći poreski teret (54,3 %), dok je najmanji u Estoniji (37,6 %).
Podaci Evrostata za 2024. godinu pokazuju da među novoregistrovanim privatnim automobilima i dalje dominiraju vozila sa benzinskim motorom, koja čine 66,6 odsto ukupnog broja.
Tri K